Svaki čovjek ima tri različite etape u svome danu. Jedno je radno vrijeme, jedno je vrijeme spavanja, a vrijeme koje se nalazi između radnog vremena i vremena spavanja nazivamo slobodno vrijeme. Ljudi moraju raditi kako bi sebi osigurali primjeren život, moraju spavati kako bi stekli energiju za sate u kojima su budni, a potrebno im je i slobodno vrijeme kako bi se odmorili i uživali u aktivnostima koje vole. Francuski sociolog Dumazedier, a slično i pedagozi, npr. Previšić, definira slobodno vrijeme kao vrijeme izvan radnih obveza, obiteljskih dužnosti i fizioloških potreba, koje pojedincu ostaje za njegovo slobodno i samostalno odlučivanje i opredjeljivanje čime će se baviti. Sloboda izbora što će netko raditi je temeljno načelo u određenju slobodnog vremena.

Razlikujemo radno vrijeme u kojem je čovjek angažiran na radnim zadacima i obvezama s ciljem stjecanja materijalnih sredstava za osobnu i obiteljsku egzistenciju i slobodno vrijeme kao dio vremena kada je čovjek oslobođen radnih i drugih obveza. Slobodno vrijeme ne trebamo smatrati suprotnošću radu, nego njegovom nadopunom. Tri najvažnije funkcije slobodnog vremena su odmaranje, razonoda i razvoj ličnosti. Javlja se u tri temeljna oblika: igra, hobi i stvaralaštvo. Možemo zaključiti kako je čovjek tek u slobodnom vremenu gospodar svog života. Trebamo ga razlikovati od dokolice, koja se definira kao vrijeme izvan obveza koje se provodi bez određenog sadržaja i poistovjećuje ju s besposlicom i plandovanjem, za razliku od slobodnog vremena koje je termin sa sociološkom i pedagoškom konotacijom.

Pojavljuju se različiti „kradljivci“ vremena:

• želimo sve obaviti odjednom – pokušajmo zadaće rješavati jednu po jednu,
• prekidamo kod svakog neuspjeha – moramo biti uporni, ustrajni, za napredak nam treba vremena,
• radimo prema situaciji, sve je jednako važno - iplanirajmo rad i odredimo što je najvažnije napraviti,
• dan organiziramo prema TV programu – gledajmo samo određene emisije, a ne sve što se nudi,
• igramo računalne igrice bez vremenskog ograničenja - planirajmo igrice, ograničimo vrijeme,
• dugo radimo bez učinka - radimo mudrije umjesto duže,
• ugađamo sebisamima, sanjarimo - nastojmo najbolje iskoristiti svoje vrijeme za rad i odmor,               
• dok učimo razmišljamo o drugim stvarima - učimo aktivno, najbolje glasno, zapisujmo, naučimo „razgovarati  sa samim sobom“.

Načela korištenja slobodnog vremena su:

• sloboda od nečega i za nešto: sloboda od nečega podrazumijeva oslobađanje od opterećenja koja skraćuju slobodno vrijeme čovjeka, a sloboda za nešto je sposobnost opredjeljenja za pravilan izbor aktivnosti koja neće poprimiti obilježja dokolice, pasivnosti i asocijalnosti,
• smislenost: besmislenost je prvi izvor dosade, bespomoćnosti, izgubljenosti, besciljnosti, razvijanje smisla znači stvarati ukus za kulturu i sposobnost ocjenjivanja vrijednosti sadržaja pojedinih aktivnosti,
• individualnost
• bavljenje aktivnostima po vlastitom izboru, sklonostima, mogućnostima i željama,
• kolektivnost
• samoaktivnost: pojedinac upoznaje sebe sama,
• raznovrsnost
• organiziranost: planiranje, programiranje i vrednovanje aktivnosti
• primjerenost (dobi i spolu, tj. pravilno opterećenje mladih s obzirom na njihov psihofizički razvoj, intelektualnu i moralnu zrelost,
• amaterizam (aktivnost izvan profesionalnog interesa pojedinca).

Kako neki učenici provode slobodno vrijeme:

„Neki ljudi imaju puno slobodnog vremena, dok drugi imaju manje. U slobodno se vrijeme najčešće igram s prijateljicama ili gledam TV. Inače se jako volim rolati, ali mojim prijateljicama se baš i neda. Moji se roditelji baš ne bave sportom, a mislim da ni drugi odrasli to ne čine. Puno slobodnog vremena nemaju baš svi, previše se preopterećuju poslom. Sigurno im je puna glava posla. Mislim da bi trebali imati više slobodnog vremena.“

„Slobodno vrijeme provodim sa psom, s prijateljima i na računalu. Svaki dan idem u šetnju sa svojim psom. Moj pas se zove Ben, star je dvije godine i voli se igrati. Svoje slobodno vrijeme ne provodim samo sa psom već i na računalu. Katkad surfam na internetu. Najdraža web stranica mi je facebook i tamo provodim svoje slobodno vrijeme. Vikendom i u slobodno vrijeme družim se sa prijateljima. Razgovaramo o školi i raznim drugim stvarima...“

Korisni načini provođenja slobodnog vremena:

- kreativni načini: fotografiranje, pisanje, slikanje, sviranje, pjevanje, maketiranje, pravljenje stolarije, origami, šivanje, vezenje goblena, pletenje, slaganje slagalica, kuhanje, vrtlarenje, plesanje,

- fizička aktivnost: trčanje u prirodi, vježbanje, odlazak u teretanu, bavljenje športom, klizanje, plivanje, šetnja s psom, odlazak u šetnju ili park,

- naučiti nešto novo: strani jezik, svladavanje novog kompjutorskog programa, isprobati novu društvenu igru, na (internetu) saznajte nove informacije o osobama ili predmetima, pročitati knjigu, strip, priključiti se sekciji,

- probati nešto novo: novu vrstu hrane, poslušati vrstu glazbe koju inače ne slušamo,

- učiniti dobro djelo, volontirati, darovati krv, posaditi drvo

- posvetiti vrijeme drugima: provesti vrijeme s obitelji ili prijateljima, posjetiti stare i nemoćne, čitati starijima...

- kulturno uzdizanje: odlazak u muzej, kazalište, knjižnicu, kinoteku, koncert.

Dio slobodnog vremena trebamo izdvojiti za bavljenje korisnim i zanimljivim aktivnostima iz područja umjetnosti kojima se oplemenjuje duh te hobijima. Kao trajnu životnu zadaću, pokušajmo svaki dan naučiti nešto novo (npr. kako se stavlja brod u bocu?), neki novi pojam, novu informaciju, zanimljivost. Može se izraditi lista „trajnih želja“ na kojoj ćemo zapisivati svoje kratkoročne i dugoročne ciljeve i želje, lista nikada nije gotova, a može produktivno usmjeriti aktivnosti u slobodnom vremenu.

Literatura:

PEHAR-ZVAČKO, Lidija, Slobodno vrijeme mladih ili..., Filozofski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2003.

ROSIĆ, Vladimir, Slobodno vrijeme, slobodne aktivnosti, Žagar, Rijeka, 2005.

Internetski izvori:

„Što radim kad ništa ne radim...“ <http://www.os-gkarlovcana-djurdjevac.skole.hr/kolumne/slobodno_vrijeme>

„Zanimljivi načini za provođenje slobodnog vremena“ <https://poslovi.infostud.com/savet/Zanimljivi-nacini-za-provodjenje-slobodnog-vremena/266>

 Zdrav život. Kultura i slobodno vrijeme mladih, „Slobodno vrijeme-šansa ili propust za odgojno djelovanje“, aut. SMONTARA, Petar, <http://www.zdrav-zivot.com.hr/izdanja/zlatni-indeks/kultura-i-slobodno-vrijeme-mladih/#>

KEGALJ, Nada, Slobodno vrijeme učenika, <http://os-podmurvice-ri.skole.hr/rijec_psihologice/slobodno_vrijeme>

MLINAREVIĆ Vesnica, GAJGER, Vesna, Slobodno vrijeme mladih-prostor kreativnog djelovanja, <https://bib.irb.hr/datoteka/505378.Slobodno_vrijeme_mladih.pdf>

Pripremila: pedagoginja Ružica Tabak